krvave ulice Masakr u Splitu znak je za uzbunu: slavljenje 'osvetnika' s kalašnjikovom nije slučajno, nacija je gnjevna, pravosuđe u rasulu, a strategije nema...

krvave ulice

Sve osobe koje su uključene, bilo kao žrtve, bilo kao osumnjičeni, u trostruko ubojstvo koje se u subotu dogodilo u Splitu policija je već imala u evidenciji i protiv njih je, po službenoj dužnosti, podnijela više desetaka kaznenih i prekršajnih prijava, uključujući i one za nasilna djela, djela vezana uz ilegalne droge i djela iznude, prijetnji i krađa.

Ovo je izjavio Dražen Vitez, načelnik splitske Policijske uprave, a na pitanja novinara što su onda ti ljudi radili na slobodi, jednostavno je odgovorio – to nije u policijskoj nadležnosti. I nije. Činjenica da je i u ovom slučaju koji je s pravom uznemirio javnost, ali i u brojnim drugim slučajevima, riječ o pripadnicima kriminalnog miljea s mnogobrojnim prijavama i s ponekom odležanom kaznom, a koji slobodno žive u našem susjedstvu, kazuje puno – odgovornost za uznemirujuću situaciju manje ide na dušu policiji nego državnom odvjetništvu i sudovima.

'Vražji otok'

Premda su se nakon ubojstava odmah javile skupine koje su navodno spremne mladome ubojici dati podršku jer je navodno uzeo pravdu u svoje ruke, veliko je pitanje što bi u ovoj tragediji trebala biti pravda. S druge strane, činjenica da se trostruko ubojstvo dogodilo u Splitu, podgrijava stare teze o "vražjem otoku", posve zanemarujući činjenicu mnogostruke umreženosti današnjeg svijeta u kojem nitko više nije otok, ponajmanje vražji.

Konačno, upiranje prstom u neidentificirani, zamagljeni sustav koji nije u službi pravde te žudnja za herojskom figurom koja će, s automatskom puškom u rukama, poraziti sile mraka, samo su znaci očajanja u kojem se nalazi čitava nacija. Stoga je trostruko ubojstvo u Splitu znak za uzbunu koji bi trebao u prvom redu čuti sam državni vrh jer je stanje u čitavoj zemlji takvo da traži hitne korjenite promjene.

Beatiziranje usamljenog osvetnika kriminalne prošlosti i evidentno crne budućnosti znak je očaja proizvedenog namjerno ili nenamjerno, ali svakako sustavno. Uostalom, prema posljednjem izvješću Eurobarometra, Hrvati od svih europskih naroda najmanje vjeruju svome pravosuđu.

Dvije trećine ispitanika – Eurobarometar iza sebe ima 90 takvih istraživanja javnog mišljenja, a u Hrvatskoj su takvo istraživanje napravili već 29 puta – pravosuđe ocjenjuje jako loše i loše, a da je situacija u pogledu neovisnosti sudstva u Hrvatskoj dobra ili vrlo dobra smatra samo 18 posto građana. Tek četiri posto kaže da nam je pravosuđe vrlo dobro. Ne bi bilo čudno da su tih četiri posto zapravo suci i članovi njihovih širih familija jer je Hrvatska istodobno i država s najviše sudaca u Europi. Na 100 tisuća stanovnika Hrvatska ima 43,2 suca, a u Irskoj ih je, recimo, samo 3,33, u Danskoj 6,52, na Malti 9,03. Takva sila sudaca, međutim, ne jamči brzu provedbu prava. Dapače!

Prosječno vrijeme rješavanja svih sudskih postupaka je oko sto dana, ali raspoređenih na puno obeshrabrujućih godina. Parnični postupci traju prosječno 390 radnih dana, no svejedno u sudstvo država iz proračuna ulaže 51 euro po glavi stanovnika od čega 80 posto tog novca ide na plaće sudaca i sudskog osoblja. Uostalom, više od deset tisuća ljudi u Hrvatskoj radi na različitim sudovima, a u državnim odvjetništvima samo njih nešto više od tisuću. Pravosuđe je u Hrvatskoj depresivno i ne može mu pomoći ni jedan "usamljeni osvetnik".

Milijarde kuna

Država je odustala od nekih programa umjesto da ih unapređuje. Tako još od 2017. godine ne postoji nacionalna strategija borbe protiv ilegalnih droga. Zašto? Ne zna se! Isto tako je posve nejasno zbog čega je Vladin Ured za droge ukinut pa je značajno otežano ikakvo ozbiljno praćenje ove kriminalne i javnozdravstvene teme na nacionalnoj razini. Zašto? Ni to se ne zna.
No znajući da je Hrvatska, zajedno sa susjednim zemljama, na ruti kojom droga cirkulira s istoka na zapad, te da se na tome kriminalnom biznisu ubiru milijarde kuna svake godine, takve strateške političke odluke ostavljaju i stručnjake i građane bez teksta.

Balkanskom rutom teče sve, od oružja do žrtava trgovine ljudima, a Hrvatska kao da je odlučila tim se temama ne baviti ni analitično ni stručno ni odgovorno. Stoga je ostavljeno MUP-u da s vremena na vrijeme izvijesti javnost o zapljeni ilegalnih i droga i oružja, kao da se te teme tiču samo policije. Isto tako, Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo ostavljeno je da nas izvijesti o broju liječenih ovisnika, kao da je droga samo pitanje liječnika.

eđutim, od rujna 2007. do svibnja 2019. prikupljeno je ukupno 335 tisuća primjeraka vatrenog oružja, od čega je čak 326 tisuća bilo ilegalno, a prikupljeno je i više od pet milijuna streljiva te pet tona eksploziva. Koliko je ostalo? Ne zna se! No zna se da se ilegalno oružje može nabaviti relativno lako. Relativno lako ga je zacijelo nabavio i trostruki ubojica iz Splita, a teza kako je isključivo riječ o oružju iz Domovinskog rata nema potvrde.

Kalašnjikov na crnom tržištu košta od 400 do 4000 eura, ovisno o stanju puške, a dobavlja se s istoka. Upravo je ta puška, proizvedena u Kragujevcu, trenutačno najpopularnije oružje europskih kriminalaca – njime je, uostalom, izvršen i masakr u redakciji pariškog Charlie Hebdoa, ali i brojna druga ubojstva.

Oružja napretek

Osim ilegalnih pušaka iz Srbije, u Hrvatskoj "igra" i oružje iz Albanije, ali i iz Crne Gore, momentalno, prema istraživanju Instituta za međunarodne i razvojne studije u Ženevi, najnaoružanijoj zemlji u Europi. Prema tom istraživanju, Crna Gora sa 626 tisuća stanovnika ima procijenjenih 245 tisuća komada oružja kod civila. Slično je stanje i u Bosni i Hercegovini gdje je, tvrdi Europol, 750 tisuća komada ilegalnog oružja. Isto je i na Kosovu.

Europol je procijenio da na Zapadnom Balkanu ima između tri i šest milijuna komada vatrenog oružja, a prema istraživanju Centra za kontrolu lakog naoružanja u Jugoistočnoj Europi (SEESAC) na prostoru Albanije, BiH, Crne Gore, Makedonije, Hrvatske i Srbije u prosjeku je 30 komada oružja na 100 stanovnika, što je 15 posto više od svjetskog prosjeka. A u svjetski prosjek, naravno, spadaju i pripadnici južnoameričkih kartela, dalekoistočnih bandi, ruskih mafijaša...

Droga, oružje i kriminal svake vrste idu ruku pod ruku svuda na svijetu, no u zemlji od četiri milijuna stanovnika koji ne vjeruju ni državi ni sustavu ni pravosuđu stanje je višestruko komplicirano. I opasno.

Zadar i Istra najugroženiji

Prema podacima iz nacionalnog Registra osoba liječenih zbog zlouporabe psihoaktivnih droga, u zdravstvenim je ustanovama Hrvatske zabilježena 6831 osoba liječena zbog ovisnosti o psihoaktivnim drogama. Opijate je uzimalo 5469 osoba, od kojih je 154 bilo prvi put na liječenju. Na temelju stopa liječenih osoba na 100.000 stanovnika pokazuje da je najviše ovisnika u Zadarskoj i Istarskoj županiji, potom Šibensko-kninskoj, Gradu Zagrebu, slijedi ih Splitsko-dalmatinska županija, te Primorsko-goranska te Dubrovačko-neretvanska županija.

U Europi otkriveno 55 novih droga

U europskom izvješću o drogama za 2019. daje se pregled situacije u području droga u Europi na temelju najnovijih podataka. Tako se kaže da je u Europskoj uniji preklani prvi put otkriveno 55 novih psihoaktivnih tvari, čime je ukupni broj tvari pod nadzorom Europskog centra za praćenje droga i ovisnosti (EMCDDA) narastao na 730. Procjenjuje se da je oko 96 milijuna osoba u dobi od 15 do 64 godine u Europskoj uniji tijekom života probalo neku od nezakonitih droga. Najzastupljeniji su kanabis, kokain, MDMA i ecstasy, amfetamini te opioidi. Kao i u Europi, i u Hrvatskoj vrlo malo konzumenata droga koristi samo jednu supstanciju – uzima tko što stigne.

Smrtonosni fentail: sto puta jači od heroina

Na području Hrvatske sve je više malih laboratorija koji proizvode kanabis i kanaboide, potvrđuje nam izvor iz Uprave kriminalističke policije MUP-a, no kao i ostatku Europe, i Hrvatskoj prijeti fentanil, sintetska droga 50 do 100 puta jača od heroina koja je preklani u SAD-u izazvala 70.000 smrtnih slučajeva, više negoli sve prometne nesreće zajedno, a samo je pitanje vremena kad će zaprijetiti i europskom tržištu. Ova se droga lakše prenosi, donosi znatno veći profit, ali i znatno češće ubija. U Hrvatskoj godišnje inače od predoziranja umre nešto manje od stotinu ljudi.

Uvjetne kazne ograničiti

Neki pravni stručnjaci-praktičari predlažu da bi za početak Hrvatska morala barem promijeniti sustav izricanja uvjetnih kazni za kaznena djela te drže kako bi uvjetne kazne smjele biti izuzetak, a ne pravilo. Oni smatraju da je izricanje uvjetnih kazni, osobito za kaznena djela s elementima nasilja, travestija.

– Uvjetna kazna bi se mogla izreći jednom i nikad više – kaže jedan bivši tužitelj – recidivist gubi pravo na milost sustava jer, jednostavno rečeno, generalna prevencija koja je, između ostaloga, smisao kazne, potpuno je izgubljena, ako kriminal nije rizičan po slobodu i čast pojedinca.

Momak koji je ubio trojicu u Splitu s puškom se posve nonšalantno šetao ulicom! Optuženik za teško koruptivno kazneno djelo sjedi u istoj loži s glavnim državnim odvjetnikom i to u režiji Vlade! I glavni državni odvjetnik ostaje s njim te se naknadno oglašava na društvenim mrežama! Kako obični, pristojni ljudi neće biti gnjevni?

Naslovnica Crna kronika

Najčitanije